Društvo psihologa FBiH: Preporuke za volontere_ke/pomagače_ice na terenu

 Društvo psihologa FBiH kreiralo je preporuke za volontere_ke i pomagače_ice na terenu, zarad olakšavanja i lakšeg prevazilaženja psiholoških teškoća i pritisaka koji proizlaze iz napornog volonterskog rada. 

Volontiranje na poplavljenim područjima, bez obzira da li radite na čišćenju, na podjeli pomoći ili nekoj adrugoj aktivnosti, jeste jako naporno, kako fizički tako i psihički. Pročitajte upute i pokušajte ih primijeniti kako biste smanjili negativne efekte stresa koji se svakako javlja u ovakvim situacijama.

Upute pročitajte u nastavku, a možete ih preuzeti i ovdje.

Vodite računa o sebi

Ako ste angažovani više vremena nego što realno možete biti, brzo ćete se umoriti i na kraju iscrpiti. Nećete biti u stanju da pomažete niti drugima niti sebi, i vama će biti potrebna pomoć. Radi toga isplanirajte vrijeme unutar kojeg možete biti angažovani, te ostavite svakako vrijeme za odmor. Trebate postaviti granice vlastitih mogućnosti i ne prelaziti je. U suprotnom možete osjetiti sljedeće znakove iscrpljenosti: problemi sa spavanjem, promjene u apetitu, raspoloženju (obično je sniženo raspoloženje), gubitak volje za bilo kakvim radom, posebno za volontiranjem...

Kako organizovati svoj pomagački rad

Napravite sedmični popis aktivnosti koje svakako morate raditi (posao, briga oko djece, odmor...). Vidite koliko vam prosječno u sedmici ostane slobodnog vremena i na osnovu te procjene isplanirajte koliko vremena sedmično možete odvojiti u narednom periodu za pomagačke aktivnosti. Možete odrediti interval, npr. 1 do 4 sata sedmično. Ako vam se to čini premalo, podsjetite se da će potrebe za pomagačkim radom biti prisutne još dugo vremena. 

Osjećaji krivice, stida, griže savjesti

Često se kod osoba koje volontiraju javlja osjećaj krivice jer ne rade maksimalno koliko bi mogli po njihovom mišljenju. Također, moguće su misli o tome kako treba ravnopravno podijeliti sve što osoba ima sa onima koji nemaju dovoljno jer je jedino to pravedno i moralno. Emocije koje prate ovakve misli su vrlo jake i teško ih je kontrolisati. Sve te misli i emocije su normalne u ovakvim situacijama, i javljaju se kod dosta ljudi. Problem nastaje ako im se prepustimo i počnemo se ponašati u skladu sa mislima. Vrlo brzo će doći do potpunog iscrpljenja i pratećih smetnji poput depresivnih simptoma ili tjeskobe. Nije sve crno i bijelo, ako niste dali maksimum od sebe, to ne znači da niste dali ništa. Jako je teško maksimalno i dugoročno se posvetiti pomaganju drugima uz sve svoje svakodnevne obaveze. Ne zaboravite da je pomaganje od sat vremena sedmično za jedan sat više nego nikako. 

Ne zaboravite da će pomoć biti potrebna u narednim mjesecima i možda godinama koje dolaze

Nevjerovatna je solidarnost ljudi koja se vidjela odmah nakon katastrofalnih poplava u regiji. Međutim, ne treba zaboraviti da će pomoć ljudima sa pogođenih područja biti potrebna još dugo vremena. Trebamo čuvati snagu za naredno vrijeme pri čemu se treba više pažnje posvetiti organizaciji pomagačkog rada. Ako se sada iscrpite, nećete dugo biti u stanju pomagati bilo kome jer će pomoć biti potrebna vama.

Kako sebi pomoći kad vas preplave emocije

Ako idete na teren i direktno komunicirate sa ljudima koji su ostali bez ičega, normalno je da vas preplave jake emocije tuge, ljutnje, beznadežnosti... To je samo znak da ste čovjek i da osjećate tuđe probleme. Ipak, kako biste sebi pomogli u takvim situacijama, možete se podsjetiti da vi već pomažete koliko možete. Budite otvoreni u pogledu svojih emocija, recite ljudima kako se osjećate. Ne trebate se pretvarati da niste pod jakim emocijama ako jeste, jer ćete se još lošije osjećati. Ako ste u mogućnosti, pričajte o svojim emocijama i o onome šta vas je pogodilo bliskim ljudima, oni su značajna podrška i dugoročno nam pomažu da kontrolišemo svoje emocije i da se kako treba nosimo sa stresom.

Društvo psihologa Federacije BiH

Kategorija  Tagovi